FIFA razmatra izmjenu disciplinskog pravilnika nakon kontroverzne odluke kojom je američki reprezentativac Folarin Balogun izbjegao automatsku suspenziju. Prijedlog je već izazvao brojne reakcije, a kritičari smatraju da bi nova pravila mogla poslužiti kao pokušaj izbjegavanja sličnih neugodnosti za krovnu svjetsku nogometnu organizaciju i njezina predsjednika Giannija Infantina.
Promjena koja je izazvala nove sumnje
Prema prijedlogu koji je dostavljen članovima Vijeća FIFA-e, organizacija više ne bi mogla odgoditi automatsku suspenziju od jedne utakmice nakon izravnog crvenog kartona. O toj bi se izmjeni trebalo glasovati na sjednici Vijeća u Zürichu.
Posebnu pozornost izazvala je činjenica da prijedlog nije bio uključen u ranije objavljeni dnevni red. Kritičari zato propituju zašto se promjena uvodi upravo sada i hoće li ona doista osigurati dosljedniju primjenu disciplinskih pravila.
Balogun, Trump i poziv koji je pokrenuo lavinu reakcija
U središtu kontroverze nalazi se američki napadač Folarin Balogun, koji je nakon izravnog crvenog kartona u utakmici protiv Bosne i Hercegovine izbjegao automatsku zabranu nastupa.
Slučaj je dobio političku dimenziju kada je američki predsjednik Donald Trump javno rekao da je kontaktirao Infantina i zatražio intervenciju. Time su se otvorila pitanja o mogućem političkom utjecaju na odluke nogometnih institucija.
Infantino je odbacio tvrdnje da je utjecao na odluku. O njoj je odlučio predsjednik Disciplinske komisije FIFA-e, pozivajući se na odredbu koja dopušta odgodu disciplinskih mjera.
Problem je bio u tome što su pravila o automatskoj suspenziji nakon izravnog crvenog kartona prethodno bila jasno predstavljena reprezentacijama koje su sudjelovale na Svjetskom prvenstvu. Odluka je zato izazvala oštre reakcije, uključujući i kritike iz UEFA-e.
„Izražavamo nevjericu zbog takve neviđene, neshvatljive i neopravdane odluke”, poručili su iz europske nogometne organizacije.
Kontroverzu su dodatno pojačali navodi o planu prodaje udjela povezanih sa Svjetskim prvenstvom, vrijednom čak 15 milijardi funti, u kojem su se spominjale osobe povezane s Trumpom.
Zašto se pravila ne bi jednako primjenjivala na sve kazne?
Predložena promjena imala bi ograničen doseg. Odnosila bi se na automatske suspenzije od jedne utakmice, dok bi FIFA zadržala mogućnost odgode duljih kazni.
Takav pristup ponovno je otvorio pitanje dosljednosti disciplinskog sustava. Kao primjer navodi se slučaj Cristiana Ronalda, koji je nakon isključenja zbog udarca laktom u Darija O’Sheau u kvalifikacijskoj utakmici Portugala i Irske odslužio suspenziju od jedne utakmice.
Prema pravilima FIFA-e, nasilno ponašanje u pravilu može rezultirati kaznom od najmanje tri utakmice. U slučaju Ronalda, međutim, suspenzija nije dovela do propuštanja nastupa na Svjetskom prvenstvu.
Različiti tretmani disciplinskih slučajeva dodatno su pojačali raspravu o tome primjenjuju li se pravila jednako na sve reprezentacije i igrače.
Nova kontroverza zbog reprezentacije DR Konga
Dodatna pitanja pojavila su se nakon navoda o nastupu Demokratske Republike Kongo na Svjetskom prvenstvu, unatoč tvrdnjama da je tajnom odlukom utvrđeno kako je za reprezentaciju dulje vrijeme igrao vratar koji nije imao pravo nastupa.
U središtu slučaja nalazi se Lionel Mpasi, rođen u Francuskoj. Prema objavljenim navodima, kongoanski nogometni savez nije ga pravilno registrirao, ali nije pretrpio ozbiljnije posljedice.
U priči se spominje i Véron Mosengo-Omba, čelnik kongoanskog nogometa koji je dugogodišnji Infantinov poznanik. Ta je povezanost dodatno potaknula rasprave o mogućem sukobu interesa i neovisnosti nogometnih institucija.
Pritisak na Infantina raste
Pritisak na predsjednika FIFA-e povećao se nakon što je Nogometni savez Norveške podnio prijave Etičkoj komisiji FIFA-e te Komisiji za upravljanje, reviziju i usklađenost.
Prijave se, prema navodima iz izvještaja, odnose na slučaj Balogun, planiranu prodaju udjela povezanih sa Svjetskim prvenstvom i dodjelu FIFA-ine Nagrade za mir Donaldu Trumpu.
Pitanja bi se trebala odnositi i na dodatne isplate koje je Infantino navodno primio, a koje nisu prikazane u godišnjem financijskom izvještaju FIFA-e. Dokumenti američke Porezne uprave, prema dostupnim navodima, pokazuju da mu je organizacijska podružnica povezana s prethodnim Svjetskim prvenstvom isplatila 1,76 milijuna dolara.
Istodobno, u izvještaju FIFA-e navedeno je da je Infantino tijekom 2024. zaradio 4,27 milijuna švicarskih franaka. Razlika između tih podataka otvorila je dodatna pitanja o transparentnosti financijskih isplata.
UEFA je u SAD-u pokrenula pravni postupak kojim želi ishoditi objavu dokumentacije povezane s planiranom prodajom udjela. Prema istom izvještaju, razmatra se i podnošenje kaznene prijave protiv Infantina u Švicarskoj zbog sumnje na nesavjesno poslovanje.
Infantino odbacuje odgovornost u navedenim slučajevima, dok se FIFA, prema pisanju The Telegrapha, nije službeno očitovala o najnovijem prijedlogu.
Pred FIFA-om je tako odluka koja bi mogla utjecati na buduću primjenu disciplinskih pravila, ali i dodatno pojačati raspravu o transparentnosti i neovisnosti njezina vodstva.
